Poslovne vesti - Crna Gora

Vjetropark Gvozd proizveo bi struju za 25.000 domaćinstava

Iz Elektroprivrede kažu da se iskorišćavanjem potencijala vjetra za proizvodnju struje stvaraju uslovi i da Crna Gora ispuni evropsku agendu zelene tranzicije i dekarbonizacije.

Crna Gora je prema podacima sajta Wind Europe u samom evropskom vrhu po proizvodnji struje iz vjetra u ukupnoj potrošnji. Kako bi se potencijal vjetra još više ukrotio, eketroenergetski sistem CG krajem 2025. godine dobiće pojačanje iz vjetroparka Gvozd.

"Očekuje nas 150 GWh novoproizvedene energije i sama vjetroelektrana Gvozd bi bila ekvivalent proizvodnje zadovoljenja potreba 25.000 domaćinstava", kaže za TVCG Ivan Mrvaljević, direktor Direkcije za razvoj i investicije EPCG.

Ovo je ujedno i prvi projekat iz obnovljivih izvora energije koji neće plaćati građani Crne Gore.

"Za razliku od postojećih vjetrolektrana Možura i Krnovo to će biti trošak EPCG i njen poslovni zadatak. Znači, on se neće vidjeti ni kroz stavku obnovljivih izvora energije niti će na bilo koji način ovaj projekat biti podstican iz budžeta Crne Gore", ističe Mrvaljević.

Pored vjetra i ostali obnovljivi izvori energije su nešto na čemu struka stavlja poseban akcenat. U kombinaciji sa hidropotencijalom elektroenergetski- sistem mogu učiniti izuzetno stabilnim.

"Najstabilniji izvor su akumalacione hidroelektrane poput Komarnice, koja po mojoj ocjeni treba da počne što prije da bi upravo ovi obnovljivi izvori energije, brojne solarne elektrane i vjetroparkovi se mogli bolje ukopiti i bolje balansirati u sistemu", ističe Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta.

Pravljenjem dodatnih elektrana iz obnovljivih izvora energije, Crna Gora se kreće putem zelene tranzicije i dekarbonizacije.

"Već je dovoljno urbanističko-tehničkih uslova dovoljno, da ako se izgrade ti energetski objekti da se termoelektrana Pljevlja može, u slučaju obaveza EU isključiti", dodaje Vujadinović. 

"Mi upravo u aktivnostima koji se tiču same pravedne tranzicije i izrade nacionalnog energetskog i klimatskog plana radimo na tome da se definiše i odgovarajuća mapa puta pravedne tranzicije, koji jeste u jednom dijelu samo energetska, u tom dijelu da do 2050. godine ili godine izlaska termoelektrane koju ćemo u saradnji sa državom i definisati", kaže Mrvaljević.

Brojni investitori zainteresovani su za izgradnju vjetroparkova u Crnoj Gori. Pored Gvozda, u planu je izgradnja vjetroelektrana na Brajićima i Bijeloj kraj Šavnika.